Dođite u subotu 12. travnja u 16:00 sati do vrtića u Brezju, krenite u prošlost i hodajte šumskim stazama grofova Feštetić koje vode do „Starog grada“ i Zvjerinjaka…
Posljednji grofovi Međimurja bili su Feštetići. Grof Juraj Feštetić kupio je međimurske posjede 1791. godine i njegova je obitelj ostala 132 godine u Međimurju kada Eugen Feštetić prodaje zagrebačkoj tvrtki Slavonija koja iskorištava šumska bogatstva.
Juraj Feštetić bio je ministar u vladi, Eugen Feštetić član gornjeg doma mađarskog parlamenta i drugi virilist Zaladske županije, odnosno drugi najbogatiji čovjek.
U vrijeme Feštetića u Međimurju ban Josip Jelačić 1848. godine ukida kmetstvo i na kratko vraća naš kraj Hrvatskoj, od 1855. godine u čakovečkom Starom gradu radila je šećerana do 1870. godine, prva pruga prolazi našim krajem od 1860. godine, 1896. godine Mađari mijenjaju imena naselja i Brezje postaje Nyresfalva (mađarski breza – nyir, selo – falu), pri kraju njihove vladavine trajao je i prvi svjetski rat tako da je to bilo vrlo teško vrijeme. Feštetiće najčešće vežemo uz Pribislavec zbog dvorca, a zanimljivo je da je tamo u dva navrata boravio austro-ugarski car Franjo Josip kao gost obitelji Feštetić 1887. i 1896. godine.
Feštetićev posjed u Međimurju imao je 16 597 jutara, a svi ostali veleposjednici iz redova plemstva samo 2136 jutra te je muzikolog dr. Vinko Žganec napisao da se Međimurje s pravom zove Feštetićevo. Brezovska priča vezana uz Feštetiće povezana je sa „Starim gradom“ koji je i dan danas vrlo tajnovit i nepoznat većini ljudi, čak i samim mještanima Brezja.
Na karti iz 1803. godine piše Zvjerinjak, teritorij Svete Helene i tu je nacrt građevine koju u Brezju zovu „Stari grad“. Prema nacrtu radi se o građevini koja je imala predvorje, dvije sobe, komoru, podrum, natkriveni prostor za kočiju i prostor za alat. A gdje je točno bio Stari grad i zašto mu danas nema ni traga otkrit ćemo vam u subotu 12. travnja…
Jedan od vodiča bit će nam Ivan Vidović čiji je djed Pavao Vidović bio šumar u vrijeme Feštetića pa ćemo čuti kako su naši ljudi doživljavali grofove i kako se živjelo u to vrijeme. Josip Črep u svojoj knjizi o Feštetićima navodi da se njihovo imanje nakon kupnje od svetojelenskih baruna Kneževića proširilo na prostor s lijeve strane ceste od potoka Lateralca prema Svetom Jurju na Bregu. Cijeli kompleks Ksajpe i preko bivšeg tzv. Crvenog puta prema Brezju i Slakovcu postalo je Feštetićevo vlasništvo. To je bilo 1832. godine u vrijeme Ladislava Feštetića.
Ova aktivnost provodi se u sklopu projekta OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu „Mladost je radost, društvo je odlično – ne trebaju nam mobiteli.“ Već sad je prijavljeno 50 osnovnoškolaca koji su zainteresirani za ovu aktivnost, a dobrodošli ste svi koji se želite pridružiti na ovu povijesno – edukativnu šetnju. Kako je jedan od ciljeva djecu maknuti od ekrana sve sudionike molimo da mobitele ili ostave kod kuće ili ih ne koriste tijekom šetnje.
Preporučamo obujte udobnu obuću i očekujte dva do tri sata šetnje po šumi, obucite se slojevito, ponesite sa sobom u ruksaku vodu i nešto za prigristi. Slušajte vodiče, proljeće je i uživajte u prirodi bez fotografiranja i ekrana, a kako su domaćini nabavili čak i detektor metala, tko zna možda na ovom tajnovitom mjestu otkrijemo i kakvo zakopano blago…
preneseno s: www.emedjimurje.hr