Od 428 općina u Hrvatskoj, svega 31 u prošloj je godini zabilježila pozitivan prirodni prirast, što dovoljno govori o tome u kakvoj se Hrvatska demografskoj situaciji nalazi. Situacija nije bolja ni u gradovima, pozitivne brojke bilježi ih tek devet (!), mada oni uglavnom imaju više financijskih kapaciteta za pronatalitetne mjere i veću mogućnost nalaženja posla za stanovnike. Županije, pak, redom bilježe negativne rezultate.
Upravo zato što znamo razmjere demografske katastrofe u zemlji iz koje mladi ljudi koji su tek osnovali ili će tek osnovati obitelji masovno odlaze, zbog čega je broj rođenih u odnosu na broj umrlih u cijeloj državi sve više negativan, kada negdje vidimo pozitivan trend, moramo se zapitati kako se on dogodio i mogu li i drugi učiniti slično ne bi li zadržali ili privukli mlade i preokrenuli trend. Nakon što smo istražili kakva je situacija u gradovima, analizirali smo trendove i općinama.
Tako su dvije općine koje su na samom vrhu popisa po prirodnom prirastu Podstrana kod Splita (+58) i Viškovo, ponad Rijeke (+49), koje su privukle mlađe stanovništvo nižim cijenama nekretnina i mogućnošću rada u tim velikim gradovima. Slijede Župa Dubrovačka, te pet općina u Međimurju (Pribislavec, Nedelišće, Orehovica, Mala Subotica i Sveti Juraj na Bregu).
Dodajmo da je još sa sjevera Hrvatske na 12. mjestu općina Petrijanec iz Varaždinske županije te na 14. mjestu još jedan općina iz Međimurske županije, a radi se o Strahonincu.
preneseno s: www.sjever.hr