Župa Sveti Juraj na Bregu obilježila je prigodnim svečanostima u petak 6. prosinca 450. obljetnicu prvog pisanog spomena svoje župe.
Na okruglom stolu, a potom i na misnom slavlju, javnosti je predstavljena Povelja hrvatskoga bana i sigetskog junaka Nikole Zrinskog koju je uputio 6. prosinca 1563. godine darovavši toj župi gornjeg Međimurja određena prava i povlastice.
U organizaciji župe najprije je održan stručni skup u dvorani Doma mladih u Lopatincu, gdje je okupljene pozdravio moderator Silvio Košćak, đakon Varaždinske biskupije koji je na praktikumu u toj župi. Domaći župnik vlč. Ivica Puškadija u pozdravnoj riječi pozvao je okupljene da otvore svoja srca kako bi ih ovaj susret obogatio novim spoznajama. Naglasio je kako župa odaje veliku zahvalnost banu Zrinskom koji je na mnogo načina učinio dobro Crkvi, te je zaželio da im predavači na skupu osvjetle njegov lik.
Nazočnima se obratio i međimurski župan Matija Posavec koji je istaknuo da “ako je ovo velik dan za Sveti Juraj na Bregu, onda je velik i za Međimurje”. Podsjetio je kako je u turbulentnoj međimurskoj prošlosti veliku ulogu imala Katolička Crkva, odnosno Zagrebačka nadbiskupija koja je pripomogla da je Međimurje sačuvalo svoj identitet s kojim se i danas predstavlja u Hrvatskoj te u Europskoj uniji. Načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović napomenuo je kako isti naziv nose župa i općina, koje zajedno usko surađuju za dobrobit jedne od najvećih jedinica u Međimurju, koja se, između ostalog, može pohvaliti i porastom broja stanovnika, što je zalog njezine budućnosti.
Otvarajući stručni skup, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak zaželio je da osvijetli povijesno vrijeme u kojem je izdan taj dokument te da se s dužnim poštovanjem pristupa prošlosti kako bi se mogla izgrađivati dobra i sigurna budućnost na istinitim i čvrstim temeljima. “Želimo svakako učiti iz povijesti da bismo mogli živjeti u sadašnjosti i graditi bolju budućnost”, poručio je biskup Mrzljak.
Na stručnom skupu pročitan je prijevod Povelje, odnosno darovnice Nikole Zrinskog, hrvatskog bana, vlasnika Međimurja, grofa i sigetskog kapetana, velikaša Mađarske, Hrvatske, Dalmacije …, kojom je dao određene povlastice župi Sveti Juraj na vodi (kako se župa u to doba nazivala) da bi se mogla uzdržavati, osobito nakon što je crkva “od neprijatelja katoličke vjere potpuno opljačkana i tako ruševna da je bijedan i osiromašen župni narod ne može vratiti u prijašnje stanje”. U Povelji Nikola Zrinski doslovno navodi da su uništenje crkvenih dobara učinili krivovjerci, a poznato je da se u to doba Međimurjem širilo protestantsko vjerovanje.
Povjesničar dr. sc. Branimir Bunjac govorio je o liku i djelu Nikole IV. Zrinskog, hrvatskog državnika i vojskovođe, koja je jedna od najslavnijih ličnosti u hrvatskoj, mađarskoj, a dijelom i u europskoj povijesti. Bio je djed poznatih junaka Zrinsko-frankopanske pobune: Nikole Zrinskog Čakovečkog i Petra Zrinskog, a znan je pod imenima Nikola Šubić Zrinski, Nikola Zrinski stariji te Nikola Zrinski Sigetski s obzirom da je svoj život junački skončao 1566. godine braneći Siget i središnju Europu od turske sile koja je htjela pokoriti čitavu Europu. Hrvatskim banom imenovan je godine 1542., sa ženom Katarinom Frankopan imao je velik broj djece, a hrvatsko-ugarski kralj za zasluge u obrani domovine od turskih osvajača darovao mu je 1546. g. velik posjed Međimurje s utvrdom Čakovec koja mu je postala sjedište.
Mr. povijesti Andreja Talan potom je govorila o analizi i vrijednosti tog pisanog dokumenta ranog novog vijeka koji je napisan latinskim jezikom, a potpisao ju je i svojim pečatom potvrdio najveći među Zrinskima. Za darovnicu su zaslužni zagrebački kanonik i arhiđakon bekšinski Juraj Lacković te župnik Nikola Ladanji, koji su grofu svojom zamolbom ukazali kako je potrebno pomoći župnoj crkvi i njezinim župnicima. Crkva svetog Jurja i njezin župnik od grofa Zrinskog dobili su po odredbama ove darovnice određena prava i povlastice, vezane uz prodaju vina i žitarica, kako bi se crkva obnovila te kako bi se župnici mogli uzdržavati s dostojnim prihodima, a također je darovnicom ustanovljena i posebna zaklada radi trajne pomoći župi. Posljednje izlaganje bilo je dr. sc. Ines Virč o Lopatincu, središnjem mjestu župe i općine Sveti Juraj na Bregu.
Na skupu je također Hrvatska pošta d.d. predstavila prigodnu poštansku dopisnicu, kojom je obilježena ova obljetnica. Hrvatsko filatelističko društvo “Zrinski” iz Čakovca za tu je prigodu priredilo poštanski žig koji je tog dana bio u optjecaju u Pošti Lopatinec. Najzaslužnijima, koji su na osobit način pridonijeli proslavi obljetnice, župa Sveti Juraj na Bregu uručila je prigodna priznanja. U programu nastupila je muška vokalna skupina župnog zbora. Okupljeni su ujedno mogli razgledati i prigodnu filastelističku izložbu, vezanu uz obitelj Zrinski, kao i izdanja Vatikanske pošte, iz kolekcije župnika Puškadije.
Obilježavanje je nastavljeno isti dan popodne u župnoj crkvi sv. Jurja mč. predstavljanjem Povelje, koju je u crkvu u svečanom ophodu unijela Zrinska garda Čakovec. Potom je misno slavlje za Nikolu Zrinskog predvodio mons. Leonard Logožar, gornjomeđimurski dekan i župnik u Štrigovi.
Inače, Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” iz Zagreba i Zrinska garda Čakovec istog su dana objavili prigodno posebno izdanje koje donosi preslik rukopisnog latinskog izvornika Povelje s prijepisom, kao i prijevod na hrvatski jezik. Darovnica kao dragocjeni povijesni izvor pokazuje veliku grofovu veliku brigu za tu katoličku župu, ali i sve župe Međimurja koje su stradale od krivovjeraca, neprijatelja Katoličke Crkve. Povelju je prepisao i preveo čakovečki povjesničar Vladimir Kapun, a izdanje je priredio te predgovor i prilog napisao zagrebački kanonik prof. dr. Matija Berljak.
Jasminka Bakoš-Kocijan
preneseno s: www.zupa-svetijurajnabregu.com
