U ponedjeljak, 15.listopada 2012., Ines Virč iz Zasadbrega postala je prvi doktor znanosti sa područja naše općine. Toga je dana obranila doktorski rad na temu Toponimija gornjega Međimurju, čime je završila poslijediplomski studij lingvistike u trajanju od šest semestara.
Ines je 2004. godine diplomirala kroatistiku i slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Trenutno radi na projektu „Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika“. Do danas je objavila desetak znanstvenih radova.
Doktorski rad Ines Virč Toponimija gornjega Međimurja obuhvaća četiristotinjak stranica te sadržava niz zemljovida (koje je izradila u suradnji s dipl. ing. geod. Jeronimom Moharićem iz tvrtke Geo-gauss d. o. o.) i grafičkih prikaza. Rad se sastoji od devet poglavlja: nakon uvodnoga poglavlja, u kojem je autorica sažeto iznijela okvire svojih istraživanja, slijedi pet poglavlja u kojima se donosi i analizira toponimija gornjega Međimurja: obrađuje se ojkonimija (imena naseljenih i raseljenih mjesta), hidronimija (imena voda), hilonimija (imena šuma), zemljišna imena te oronimija (imena brjegova).
Rad se temelji na sustavnoj obradbi bogate prikupljene toponimijske građe gornjega Međimurja te na analizi onomastičke, ali i druge za temu relevantne literature, u prvome redu dijalektološke, geografske, geodetske, povijesne i etnološke. Toponimijsku je građu za rad autorica prikupljala višegodišnjim terenskim istraživanjima, ali je u radu u obzir uzimala i toponimijske podatke prikupljene u relevantnim državnim tijelima, primjerice u Područnome uredu za katastar Čakovec, Hrvatskim šumama, tj. Šumariji Čakovec te u Hidrotehnici d. o. o. Čakovec. Iako se rad temelji na suvremenoj toponimijskoj građi, pri obradbi i tumačenju toponima autorica se služila i podatcima iz arhivskih i povijesnih vrela. U svakome je poglavlju sveobuhvatna toponomastička obradba svih prikupljenih toponima izrađena samo za Općinu Sveti Juraj na Bregu u čiji sastav ulazi devet sela, kao obrazac prema kojem bi se mogla, a u idealnim uvjetima i trebala, obrađivati toponimija nekoga užeg područja.