U razdoblju od rujna 2011.do veljače 2012. godine, GONG je drugi put, u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave. Istraživanjem je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina i 20 županija)
Nagradu LOTUS osvojilo je 12 gradova i dvije županije, te jedna općina s najvećim pomakom nabolje u odnosu na istraživanje 2009. godine.
Dobitnici nagrade LOTUS 2011/12 za transparentnost su: Krapinsko-zagorska županija i Varaždinska županija među županijama.
Među gradovima to su: 1. Rijeka, 2. Labin i Samobor (isti broj bodova), 3. Pula, 4.Opatija, 5. Crikvenica, 6. Zaprešić, 7. Slavonski Brod, 8.Kutina, 9. Novi Marof, 10. Osijek i Čakovec (isti broj bodova).
Međimurska županija našla se na petom mjestu listi transparentnih. Ispred nje su Krapinsko -zagorska i Varaždinska županija kao izrazito transparentne, a u kategoriji transparentnih ispred naše su još Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.
Što se tiče transparentnosti općina i gradova u Međimurskoj županiji poredak je slijedeći. U kategoriju transparentih općina i gradova ušli su 47.Orehovica, 49. Mala Subotica, 63. Prelog, 85. Domašinec,102. Mursko Središće, 103. Sveti Juraj na Bregu, 115. Nedelišće, 117. Sveta Marija.
U grupi netransparentih općina nalazi se: 161 Donji Kraljevec, 165. Šenkovec, 178.Donja Dubrava, 190.Pribislavec, 210. Podturen, 216. Kotoriba, 239.Štrigova, 246. Donji Vidovec, 253, Sveti Martin na Muri, 261. Dekanovec, 303. Selnica.
Izrazito netransparentni prema poretku na ljestvici su: 305. Belica, 309. Goričan, 351. Vratišinec.
Čak 70 posto jedinica lokalne samouprave je u Hrvatkoj netransparentno, a samo šest posto njih ostvarilo je rezultate izrazite transparentnosti. Najvišu razinu transparentnosti pokazuju gradovi, a najnižu općine, dok su se županije većim dijelom pokazale transparentne. Postotak izrazito transparentnih gradova povećao se za 18 posto, dok se postotak nedostatno transparentnih smanjilo za 15 posto. Općine bilježe manji pomak, te se njih osam posto prebacilo iz kategorije nedostatno transparentnih u transparentne, što ukazuje na to da izmjena zakonodavnog okvira nije značajnije utjecala na povećanje transparentnosti. Rezultati ukazuju da je transparentnost prvenstveno pitanje političke volje i razumijevanja njene važnosti i koristi za zajednicu, a manje financijskih i institucionalnih kapaciteta. (BMO)
preneseno s: www.mnovine.hr